Пређи на главни садржај

Izbori u BiH (2): Namješteni tenderi za izvlačenje novca i predizborne usluge i radovi


Poznato je da se kroz javne nabavke u BiH potroši najviše javnog novca. Prema nekim procjenama radi se o oko 4 milijarde maraka godišnje, a značajan dio tog novca se potroši nelegalno putem zloupotreba u javnim nabavkama. Istina, najveći dio javnog novca koji se zloupotrijebi u javnim nabavkama završi u džepovima samih aktera javnih nabavki, ali nije zanemarljiv ni dio koji ide u korist političke stranke kojoj pripadaju zasluge za omogućavanje ovih zloupotreba.


Rukovodioci, odnosno direktori javnih institucija, ustanova i preduzeća postavljeni su na te pozicije od strane političkih stranaka koje učestvuju u vlasti i kao takvi imaju obavezu ispunjavanja stranačkih naloga. Već u samim planovima javnih nabavki u izbornim godinama vidljivo je drastično povećanje budžeta za javne nabavke, a primjetno je da se pojedini tenderi planiraju isključivo u izbornim godinama. 

Prema medijskim navodima, najsvježiji primjer je JP ‘’Putevi Republike Srpske’’ koji su posao vrijedan 4 miliona maraka za asfaltiranje svega 2,4 kilometra seoskog puta dodijelili preduzeću ‘’Mrkonjić putevi’’ čiji je vlasnik Mladen Milanović Kaja. Naravno, ovo nije jedini sumnjivi posao JP ‘’Putevi Republike Srpske’’ čije resurse u svojoj predizbornoj kampanji nemilice koristi direktor Nenad Nešić, inače kadar DNS-a i kandidat za Parlamentarnu skupštinu BiH na predstojećim izborima.

Nenad Nešić, v.d. direktora JP ''Putevi RS''


Predizborne usluge i radovi

Predizborne usluge i radovi u izbornim godinama, naročito na ‘’državnom nivou’’ gdje su trenutno raspoređeni kadrovi Saveza za promjene, SDA,  HDZ-a i SBB-a, oglasi su preplavljeni konkursima za zapošljavanje novih radnika u javnim institucijama i agencijama. Naravno, rezultati svih tih konkursa su unaprijed poznati jer političke stranke već prethodno pomenutim rukovodiocima šalju spiskove aktivista koji trebaju biti zaposleni. Konkursi služe samo da se zadovolji forma, a zaposleni aktivisti su se dužni svojim strankama odužiti određenim brojem glasova na izborima. Naravno, tu su mogućnosti ugovora o povremenim i privremenim poslovima i ugovora na određeno vrijeme, pa se i na taj način u predizborne svrhe zloupotrebljavaju institucije.  

Zloupotrebe zapošljavanja u javnim institucijama, ustanovama i preduzećima na nižim nivoima u predizborne svrhe imaju možda čak i znatno veće razmjere. Kada je u pitanju Republika Srpska, gotovo da nema javne institucije, ustanove i preduzeća koja nema problema sa viškom zaposlenih. Najbolji primjer za to su JP ‘’Željeznice Republike Srpske’’ koje su, zbog izbornog zapošljavanja i stvaranja viška radnika, bile prinuđene da se kreditno zaduže kako bi isplatile dugovanja prema radnicima.



Direktori u Elektroprivredi RS i njenim zavisnim preduzećima u pravilu su uspješni kandidati na izborima (Luka Petrović, Ilija Tamindžija, Gordan Mišeljić, Srđan Milović i drugi), jer bez straha od bilo kakve sankcije zloupotrebljavaju svoje položaje i zapošljavaju stranačke aktiviste koji su obavezni da im obezbijede određen broj glasova. Ovaj trend će se nesumljivo nastaviti i na oktobarskim izborima.


Kad su u pitanju predizborni radovi, osim čuvenog predizbornog asfaltiranja, u 2018. godini novi trend su kružni tokovi koje po cijeloj Republici Srpskoj nakon izgradnje otvara prethodno pominjani Nenad Nešić direktor JP ‘’Putevi Republike Srpske’’, ponekad, uz asistenciju premijerke i kandidata za predsjednika RS Željke Cvijanović. Takođe, izborna godina se koristi da se prikaže kako se u Republici Srpskoj (od kreditnih sredstva) grade bolnice, škole, vrtići,… a najbizarniji primjeri su  izgradnje spomenika i njihovo predizborno otkrivanje.

Na kraju treba istaći da su u prethodnim redovima izvučene samo neke crtice zloupotreba javnih nabavki, te predizbornih usluga i radova jer je za ozbiljno istraživanje potrebno znatno više vremena i ljudskih drugih resursa. U narednim danima će biti više riječi o preostalim pojavnim oblicima izborne korupcije pobrojanim u tekstu Izbori u BiH (1): Fenomenologija izborne korupcije.


Piše: Slobodan Golubović



*Preuzimanje dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i imena autora

Коментари

Популарни постови са овог блога

Sekundarna viktimizacija novinara žrtava krivičnih djela

Vladimir Kovačević, novinar BN TV i osnivač portala ‘’Gerila’’, i Mira Kostović, novinarka ELTA TV, su direktne žrtve fizičkih i verbalnih napada, odnosno teških krivičnih djela koja su posljedica njihovog profesionalnog pristupa novinarskom poslu, nepostojanja mehanizama zaštite novinara i generalno loše sigurnosne situacije u Republici Srpskoj Kriminološki rečeno, nad pomenutim kolegama je u trenutcima napada izvršena  primarna viktimizacija , a svako neodgovarajuće reagovanje prema žrtvama od strane predstavnika organa formalne socijalne kontrole kriminaliteta (policija, tužilaštvo, sud…), ali i drugih subjekata koji neposredno ili posredno dolaze u kontakt sa žrtvom krivičnog djela je sekundarna viktimizacija.  Sekundarna viktimizacija Vladimira Kovačevića Još u samoj noći kada je izvršeno krivično djelo pokušaja ubistva Vladimira Kovačevića pojavile su se informacije da je uviđaj prekinut, da mjesto zločina nije adekvatno obezbijeđeno itd. Ovo predstavlja sekunda

Republika Srpska nema stručnjaka u oblasti bezbjednosti?!

Na mukama su urednici i novinari medija koji žele koliko-toliko objektivno prikazati stanje bezbjednosti u Republici Srpskoj. Pronalaženje sagovornika i na istraživanjima zasnovanih činjenica u oblasti bezbjednosti je pravi “rudarski posao”, a ključni razlog za to jeste nepostojanje akademske institucije koja bi proizvodila kvalitetne kadrove osposobljene da prate, analiziraju i kreiraju društvenu zbilju vezanu za predmetnu oblast.  Prethodna konstatacija vjerovatno će probuditi sujetu kod predstavnika Fakulteta bezbjednosnih nauka u Univerziteta u Banjaluci, Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta Banjaluka, a vjerovatno i Visoke škole za uslužni biznis iz Sokoca jer su te visokoškolske ustanove u javnosti predstavljene kao rasadnici kadrova u oblasti bezbjednosti. Međutim, produkti akademskog rada njihovih kadrova u javnosti skoro da nisu vidljivi. Naučno-istraživački rad u ovoj oblasti na području Republike Srpske ne postoji!  Kadrovi su “ušuškani” u un

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV KORUPCIJE: Neznalice, formalisti, politički i lični interesi

Uoči obilje ž avanja 9. decembra - Međunarodnog dana borbe protiv korupcije teško je odabrati temu o kojoj bi se moglo pisati, a da ona već nije iscrpljena. Međutim, naravno da postoji tema koju svi izbjegavaju i koja zasigurno predstavlja jedan od ključnih problema u pomenutoj oblasti, a to su kompetencije i integritet boraca protiv korupcije u instatucijama u BiH na svim nivoima. Na različitim antikorupcijskim konferencijama, sastancima i drugim događajima, ako se fokusirate, analitički i stručno promislite o izjavama značajnog broja govornika, zaključićete da ti ljudi primarno ne poznaju problematiku borbe protiv korupcije. Nakon toga, sljedeći zaključak je da su oni tu samo da zadovolje formu. Na kraju, kada se usmjerite na njihov rad na konkretnim stvarima shvatićete da su iza svega toga politički i lični interesi. Neznalice Kada govorimo o neznanju, mo žemo navesti nekoliko primjera koji to potvrđuju: - ‘’Korupcija je previše široko definisana. Potre