Пређи на главни садржај

MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV KORUPCIJE: Neznalice, formalisti, politički i lični interesi



Uoči obilježavanja 9. decembra - Međunarodnog dana borbe protiv korupcije teško je odabrati temu o kojoj bi se moglo pisati, a da ona već nije iscrpljena. Međutim, naravno da postoji tema koju svi izbjegavaju i koja zasigurno predstavlja jedan od ključnih problema u pomenutoj oblasti, a to su kompetencije i integritet boraca protiv korupcije u instatucijama u BiH na svim nivoima.



Na različitim antikorupcijskim konferencijama, sastancima i drugim događajima, ako se fokusirate, analitički i stručno promislite o izjavama značajnog broja govornika, zaključićete da ti ljudi primarno ne poznaju problematiku borbe protiv korupcije. Nakon toga, sljedeći zaključak je da su oni tu samo da zadovolje formu. Na kraju, kada se usmjerite na njihov rad na konkretnim stvarima shvatićete da su iza svega toga politički i lični interesi.


Neznalice

Kada govorimo o neznanju, možemo navesti nekoliko primjera koji to potvrđuju:

- ‘’Korupcija je previše široko definisana. Potrebno je dati preciznu i jedinstvenu definiciju korupcije…’’, riječi su predstavnika jedne međunarodne organizacije kojima je pokazao da nema ni osnovinih znanja potrebnih za učešće u ozbiljnoj borbi protiv korupcije, s obzirom da je korupcija kao pojava toliko široka da nema načina da se ona jedinstveno definiše. Svako sužavanje njene definicije je pogubno i vodi ka dekriminalizaciji nekih njenih pojavnih oblika. Nije isključeno da će se u budućnosti izdvojiti i posebna naučna disciplina usmjerena na izučavanje korupcije i načina za efikasnu borbu protiv korupcije.

- ‘’Ja sam čovjek iz privrede. Objasnite vi meni šta je to prevencija korupcije, a šta koordinacija borbe protiv korupcije?!...’’, izjavio je svojevremeno jedan ‘’visoki antikorupcijski zvaničnik’’. Tražene definicije se mogu naći u zvaničnim dokumentima Agancije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), a posebno u stručnoj kriminološkoj literaturi, pa se ovdje nećemo baviti odgovorom na pitanje dotičnog gospodina. Ono što je potrebno jeste da se definiše njegova pojava unutar antkorupcijskih mehanizama u BiH, a definicija je da on predstavlja ‘’PREVENCIJU BORBE PROTIV KORUPCIJE’’, jer je imenovan da se zadovolje politički apetiti i njegova opsesija funkcijom.

- ‘’Sukob interesa nije korupcija’’, reče, ostade živ i na funkciji, takođe, jedan ‘’visoki antikorupcijski zvaničnik’’. Čak i za laike, svaki dodatni komentar na ovu izjavu je suvišan.





Formalisti

Uloga pojedinih međunarodnih organizacija u borbi protiv korupcije decenijama je samo puko zadovoljavanje forme. Njihova misija je rad sa izabranim predstavnicima vlasti, slatkorječivost pred kamerama, promovisanje publikacija koje nemaju nikakvu stručnu i naučnu vrijednost, te druge slične maglovite aktivnosti.

Predstavnica jedne takve organizacije, po ustaljenoj praksi, na jednom skupu navela je kako je ‘’potrebno izraditi još mnogo analiza i izvještaja o korupciji, provesti još mnogo edukacija službenika, izraditi priručnika i drugih igrica da bi borba protiv korupcije uspjela.’’

Odgovor na ovakvu praksu predstavnika međunarodnih organizacija je sljedeći: Za uspjeh borbe protiv korupcije potrebni su odgovorni, pošteni i hrabri ljudi na funkcijama i isti takvi građani koji ih podržavaju. Potrebni su međunarodni zvaničnici koji neće biti partneri sa korumpiranim predstavnicima vlasti. Potrebne su konkretne akcije zasnovane teorijskom znanju, ali i empirijskom iskustvu, a ne ušminkane fraze i prosipanje prašine u oči korupcijom osiromašenim građanima.



Politički i lični interesi

Kada govorimo o rezultatima rada institucionalnih antikorupcijskih mehanizama u BiH, politička pozadina njihovog (ne)rada je vise nego očigledna:

- ‘’Nemamo podršku Vlade da usvojimo transparentne i mjerljive kriterijume prilikom zapošljavanja i pomjeranja u javnim institucijama…’’, odgovor je svih agencija, komisija, timova koji ovu stratešku aktivnost trebaju sprovesti.

- ‘’Nova skupštinska većina je opredijeljena da podrži borbu protiv korupcije…’’, izjava je jednog od predstavnika timova za borbu protiv korupcije koji bi, nezavisno od opredjeljenja skupštinske većine, trebao provoditi aktivnosti iz Strategije za borbu protiv korupcije.

Prethodne izjave jasno ukazuju na to da su ‘’antikorupcijski funkcioneri’’ zapravo politički imenovani pijuni postavljeni da opstruišu borbu protiv korupcije i na taj način ostvaruju političke i lične interese.


Sabrana antikorupcijska (ne)djela

Previše je izjava, odluka, zakonskih i podzakonskih rješenja i drugih poteza koji pokazuju temeljno neznanje, težnju ka zadovoljenju forme i zadovoljavanju političkih i ličnih interesa, tako da se ne mogu navesti u jednom ili vise tekstova. Stoga potpisnik ovih redova priprema material za ‘’Zbornik – Sabrana antikorupcijska (ne)djela’’ koji će biti objavljen kada se umori od borbe protiv korupcije, kada bude poražen u toj borbi ili kada nekom srećom iz nje izađe kao pobjednik. U Zborniku će detaljno biti opisana sva iskustva, vrijeme, mjesta i akteri dešavanja da budućim generacijama ostane sjećanje na ovaj mračni period.

SREĆAN VAM 9. DECEMBAR – MEĐUNARODNI DAN BORBE PROTIV KORUPCIJE!!!



Piše: Slobodan Golubović



*Preuzimanje dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i imena autora

Коментари

Популарни постови са овог блога

Sekundarna viktimizacija novinara žrtava krivičnih djela

Vladimir Kovačević, novinar BN TV i osnivač portala ‘’Gerila’’, i Mira Kostović, novinarka ELTA TV, su direktne žrtve fizičkih i verbalnih napada, odnosno teških krivičnih djela koja su posljedica njihovog profesionalnog pristupa novinarskom poslu, nepostojanja mehanizama zaštite novinara i generalno loše sigurnosne situacije u Republici Srpskoj

Kriminološki rečeno, nad pomenutim kolegama je u trenutcima napada izvršena primarna viktimizacija, a svako neodgovarajuće reagovanje prema žrtvama od strane predstavnika organa formalne socijalne kontrole kriminaliteta (policija, tužilaštvo, sud…), ali i drugih subjekata koji neposredno ili posredno dolaze u kontakt sa žrtvom krivičnog djela je sekundarna viktimizacija. 
Sekundarna viktimizacija Vladimira Kovačevića

Još u samoj noći kada je izvršeno krivično djelo pokušaja ubistva Vladimira Kovačevića pojavile su se informacije da je uviđaj prekinut, da mjesto zločina nije adekvatno obezbijeđeno itd. Ovo predstavlja sekundarnu viktimizaciju ž…

Zašto “Kriminološki aspekt”?

S obzirom da sam neko ko se bavi kriminologijom kao modernom naukom, te da se trudim da ukazivanju na probleme i rješavanju istih pristupam u granicama struke kroz medijske nastupe, autorske analize i komentare, kao i stručne i naučne radove, javila se potreba da svoj rad dodatno autorizujem i zaštitim tako što ću pokrenuti ovaj blog. 

Naravno da postoji i doza lične sujete, odnosno želje da imam svoj prostor u javnosti koji ću lično ograničavati i širiti onoliko koliko smatram da treba, a vodeći se mišlju Emanuela Kanta: “Ograničava me samo moralni zakon u meni i zvjezdano nebo iznad mene”.
Iza ovoga ne stoji nikakav interes za ostvarenjem neke materijalne koristi, ni do sada je nisam imao niti tražio što mogu potvrditi svi sa kojima sam sarađivao. Dakle, sve što objavim biće potpuno besplatno, radim to “za svoju dušu” a vjerujem i u javnom interesu. 
Što se tiče sadržaja, neće tu biti samo kriminološke teme, već sve ono što smatram da je bitno i što sam sposoban da obradim. Izneseni…

Republika Srpska nema stručnjaka u oblasti bezbjednosti?!

Na mukama su urednici i novinari medija koji žele koliko-toliko objektivno prikazati stanje bezbjednosti u Republici Srpskoj. Pronalaženje sagovornika i na istraživanjima zasnovanih činjenica u oblasti bezbjednosti je pravi “rudarski posao”, a ključni razlog za to jeste nepostojanje akademske institucije koja bi proizvodila kvalitetne kadrove osposobljene da prate, analiziraju i kreiraju društvenu zbilju vezanu za predmetnu oblast. 
Prethodna konstatacija vjerovatno će probuditi sujetu kod predstavnika Fakulteta bezbjednosnih nauka u Univerziteta u Banjaluci, Fakulteta za bezbjednost i zaštitu Nezavisnog univerziteta Banjaluka, a vjerovatno i Visoke škole za uslužni biznis iz Sokoca jer su te visokoškolske ustanove u javnosti predstavljene kao rasadnici kadrova u oblasti bezbjednosti. Međutim, produkti akademskog rada njihovih kadrova u javnosti skoro da nisu vidljivi. Naučno-istraživački rad u ovoj oblasti na području Republike Srpske ne postoji! 
Kadrovi su “ušuškani” u uniforme il…